Navigacija

BBI482 - Prehrambena biotehnologija

Specifikacija predmeta
Naziv Prehrambena biotehnologija
Akronim BBI482
Studijski program Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologija
Modul
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Nastavnik/saradnik (DON)
    Broj ESPB 5.0 Status predmeta izborni predmet
    Uslovljnost drugim predmetom nema Oblik uslovljenosti
    Ciljevi izučavanja predmeta Predmet Prehrambena biotehnologija omogućava studentima da usvoje znanja o tehnologijama proizvodnje prehrambenih proizvoda mikrobiološkim transformacijama različitih supstrata. Kroz sadržaj ovog kursa stiču se i potrebna znanja o tradicionalnoj tehnologiji proizvodnje hrane i obogaćuju sa značajem savremene biotehnologije i njene industrijske primene u proizvodnji hrane, dodataka hrani i njihovom kvalitetu.
    Ishodi učenja (stečena znanja) ; Kroz planirani nastavni program, seminarski rad i testove, studenti stiču potrebno znanje o hrani, proizvodnji i fazama proizvodnje hrane biotehnološkim putem, kao i o kvatitetu prehrambenih proizvoda. Stečeno znanje će moći da primene u biotehnološkoj inženjerskoj praksi. ; ;
    Sadržaj predmeta
    Sadržaj teorijske nastave Sadržaj predmeta podeljen je u sledeće nekoliko oblasti: ; -Uvod u biotehnologiju proizvodnje hrane ; - Fermentisani proizvodi ; - Tehnološki proces proizvodnje slada i piva, sirovine za proizvodnju slada i piva ; - Tehnološki proces proizvodnje vina, berba i primarna obrada grožđa, primarni i sekundarni proizvodi fermentacije, tehnologija proizvodnje pojedinih tipova vina ; - Proizvodnja pekarskog kvasca ; - Mikrobna biomasa u ishrani ; - Pivski kvasac – sekundarna biomasa ; - Postupci za racionalno korišćenje sporednih proizvoda u proizvodnji hrane ; - Kvalitet i kontrola kvaliteta hrane ; - Etika, zakonske regulative i bezbednost hrane dobijene biotehnološkim putem ;
    Sadržaj praktične nastave ;
    Literatura
    1. Kalidas Shetty, Food Biotechnology, Second Edition, Marcel Dekker Ltd, 2005.
    2. P.F. Stanbury and A. Whitaker, Principles of Fermentation Technology Pergamon Press, Oxford, New York, Toronto, Sydney, Paris, Frankfurt, 1984.
    3. B. H. Lee, Fundamentals of Food Biotechnology, Wiley-Interscience, 2001
    4. H.-J. Rehm and G. Reed, Biotechnology, Vol. 3, Ed. H. Dellweg, Verlag Chemie, 1983.
    5. H.-J. Rehm and G. Reed, Biotechnology, Vol. 5, Ed. G. Reed, Verlag Chemie, 1983
    Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
    Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
    4 0 0
    Metode izvođenja nastave Nastava iz ovog predmeta je teorijska, a stečena znanja predstavljaju nadgradnju znanja iz baznih predmeta (mikrobiologije, biohemije, enzimologije). Provera znanja tokom predavanja vršiće se preko kolokvijuma i seminarskog rada. Praktičan deo nastave iz ovog predmeta se izvodi u okviru predmeta Biotehnološki praktikum II.
    Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
    Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
    Aktivnosti u toku predavanja 5 Pismeni ispit 50
    Praktična nastava Usmeni ispit
    Projekti
    Kolokvijumi 25
    Seminari 20