Navigacija

ZP211 - Matematika 3

Specifikacija predmeta
Naziv Matematika 3
Akronim ZP211
Studijski program Inženjerstvo materijala,Metalurško inženjerstvo
Modul
Nastavnik (predavač)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
    Nastavnik/saradnik (DON)
      Broj ESPB 6.0 Status predmeta obavezan predmet
      Uslovljnost drugim predmetom Matematika 1 i Matematika 2 Oblik uslovljenosti
      Ciljevi izučavanja predmeta Cilj predmeta je da studenti nauče osnovne pojmove i tvrđenja: iz običnih diferencijalnih jednačina; sistema diferencijalnih jednačina; iz teorije redova i iz osnovnih pojmova teorije verovatnoće.
      Ishodi učenja (stečena znanja) Osposobljenost studenata da znanja stečena u ovom nastavnom predmetu uspešno koriste u savladavanju gradiva drugih nastavnih predmeta, koje se izučavaju na Fakultetu, iz oblasti prirodnih i tehničko-tehnoloških nauka. Osposobljenost studenata da stečena matematička znanja koriste u rešavanju tehničkih i tehnoloških problema.
      Sadržaj predmeta
      Sadržaj teorijske nastave Obične diferencijalne jednačine i sistemi diferencijalnih jednačina – diferencijalne jednačine prvog reda; diferencijalne jednačine drugog i višeg reda; neke primene običnih diferencijalnih jednačina; sistemi diferencijalnih jednačina. ; Redovi – osnovni pojmovi i teoreme: redovi sa pozitivnim članovima (definicija i kriterijumi konvergencije); naizmenični redovi; redovi sa članovima proizvoljnog znaka; apsolutna i uslovna konvergencija redova; stepeni redovi (definicija i konvergencija); razvoj funkcija u redove; sumiranje redova. ; Osnovni pojmovi teorije verovatnoće – pojam slučajnog događaja i algebra slučajnog događaja; aksiomatska, klasična i statistička definicija verovatnoće slučajnog događaja; osobine verovatnoće slučajnog događaja; uslovna verovatnoća događaja i nezavisnost slučajnih događaja; formula potpune verovatnoće i Bajesova formula. ;
      Sadržaj praktične nastave Na vežbama se rešavaju primeri, odnosno zadaci kojima se ilustruju pojmovi i njihovi međusobni odnosi izloženi u teorijskom delu nastave. Osim toga, na vežbama se postavljaju i rešavaju zadaci kojima se ilustruje i uvežbava primena stečenih teorijskih znanja u rešavanju problema u prirodnim i tehničko-tehnološkim naukama
      Literatura
      1. . N. Miličić, M. Obradović, Elementi više matematike (teorija sa primerima i zadacima), Akademska misao, Beograd, 2003;
      2. N. Miličić, M. Obradović, Zbirka zadaka iz više matematike, Akademska misao, Beograd, 2004.
      3. M. Ušćumlić, M. Trifunović, P. Miličić, Elementi više matematike 2, Građevinska knjiga, Beograd, 2005;
      4. M. Ušćumlić, P. Miličić, Zbirka zadataka iz više matematike 2, Građevinska knjiga, Beograd, 2005
      Broj časova aktivne nastave nedeljno tokom semestra/trimestra/godine
      Predavanja Vežbe DON Studijski i istraživački rad Ostali časovi
      3 2 0
      Metode izvođenja nastave Predavanja i računske vežbe
      Ocena znanja (maksimalni broj poena 100)
      Predispitne obaveze Poena Završni ispit Poena
      Aktivnosti u toku predavanja Pismeni ispit 40
      Praktična nastava Usmeni ispit
      Projekti
      Kolokvijumi 60
      Seminari